Koliki je ekološki otisak evronovčanice? Objavljena zanimljiva studija

Ekološki otisak plaćanja evro novčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu evrozone, što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje studija ECB-a.

U studiji se meri potencijalni uticaj evronovčanica na okolinu, tačnije svih aktivnosti u celokupnom ciklusu tog novca, od nabavke sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u opticaj, pa sve do uništenja koje sprovode nacionalne centralne banke u evrozoni.

U pitanju je istraživanje zasnovano na metodologiji Evropske komisije za merenje ekološkog otiska proizvoda, a sada se dalje nastavlja rad započet procenom životnog ciklusa prve serije evronovčanica iz 2004. godine.

Kako se navodi, glavni faktori koji doprinose ekološkom otisku evronovčanica, kao sredstva plaćanja, jesu potrošnja energije povezana sa radom bankomata i prevoz; slede obrada u nacionalnim centralnim bankama, proizvodnja papira i provera autentičnosti novčanica u prodavnicama.

Zbog dugog veka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim transakcijama, uticaj proizvodnje novčanica manji je od uticaja prevoza i distribucije.

Inače, Evrosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska evronovčanica, na primer, kroz upotrebu isključivo stopostotno održivog pamuka, ili kroz zabranu odlaganja otpadnih novčanica na deponije.

Dodatno, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je objavljena početkom decembra ove godine, pokazuje da su poboljšanja energetske efikasnosti bankomata doprinela smanjenju njihovog ekološkog otiska za 35 posto u periodu od 2004. do 2019. godine.

Takođe, sprovode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja, kako bi evronovčanice ubuduće bile još više ekološki prihvatljive, u svim fazama svog životnog ciklusa.

ekološki otisak ekološki otisak evronovčanice evronovčanice novac vožnja zagađenje

Preporučeno

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Jul. 03, 2025
Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Jul. 03, 2025
Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Jul. 03, 2025
Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Jul. 02, 2025
Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Jul. 02, 2025