Kako veštački metodi mogu rešiti krizu bezbednosti hrane?

Foto: Shutterstock

Korišćenje veštačkih metoda za uzgoj biljaka moglo bi značajno doprineti rešavanju globalnih problema u oblasti bezbednosti hrane, prema istraživanju koje je obuhvatilo analizu više od 120 naučnih radova.

Fokus istraživanja bio je usmeren na primenu sistema za kontrolisani uzgoj biljaka (CEA) u uzgoju salate, visoko profitabilnog useva koji se često gaji u ovim naprednim sistemima.

Prema rezultatima studije, CEA metode su prosečno dale dvostruko veće prinose u poređenju sa tradicionalnom poljoprivredom na otvorenom polju.

Konkretno, prinosi su iznosili 3,68 kilograma po kvadratnom metru u CEA sistemima, dok je na otvorenom polju taj broj bio znatno niži – 1,88 kilograma po kvadratnom metru.

Takođe, istraživači su utvrdili da je vreme potrebno za uzgoj salate u CEA sistemima prosečno iznosilo 40 dana, što je značajno kraće od vremena koje je potrebno za uzgoj na otvorenom polju, gde je to vreme variralo između 60 i 120 dana.

Posebno interesantan nalaz istraživanja bio je da je primena CEA metoda u vertikalnom uzgoju biljaka, gde se usevi gaje u slojevima, rezultirala značajno većim prinosima od 6,88 kilograma po kvadratnom metru, što je dodatna potvrda efikasnosti ovih sistema u uzgoju hrane.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Dr. Zoe M. Harris, jedan od koautora studije sa Univerziteta u Surrey-u, istakla je značaj ovih rezultata u kontekstu sveprisutne klimatske krize i izazova u oblasti globalne bezbednosti hrane.

Naglasila je da kontrolisana poljoprivreda može omogućiti uzgoj useva u teškim uslovima i promenljivim klimatskim okolnostima, te da je razumevanje benefita CEA tehnologije ključno za njenu dalju primenu i unapređenje.

Ovo istraživanje objavljeno je u prestižnom naučnom časopisu “Biljke” (Plants).

Univerzitet u Surrey-u, kao lider u oblasti istraživanja održivosti, ističe svoju predanost postizanju pozitivnih uticaja na društvo i rešavanju izazova povezanih sa klimatskim promenama.

Takođe, univerzitet je postavio ambiciozan cilj da do 2030. postane karbonski neutralan, a nedavno je bio visoko rangiran na globalnoj listi “Times Higher Education (THE) University Impact Rankings”, koja ocenjuje performanse univerziteta u odnosu na Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG).

biljke globalno zagrevanje hrana klimatske promene poljoprivreda vertikalni uzgoj biljaka

Preporučeno

Vodonik kao skladište energije: Srbija priprema teren za energent budućnosti

Vodonik kao skladište energije: Srbija priprema teren za energent budućnosti

Apr. 01, 2026
Studija upozorava: Veliki nuklearni projekti preskupi, Finska šansu vidi u malim reaktorima i produženju rada postojećih

Studija upozorava: Veliki nuklearni projekti preskupi, Finska šansu vidi u malim reaktorima i produženju rada postojećih

Mar. 31, 2026
Pelet kao energija budućnosti: U Varvarinu planiran industrijski kompleks uz fokus na održivi razvoj

Pelet kao energija budućnosti: U Varvarinu planiran industrijski kompleks uz fokus na održivi razvoj

Mar. 31, 2026
Gasovod ispod Dunava: Strateški projekat koji povezuje Pančevo i Smederevo i podržava zelenu energiju

Gasovod ispod Dunava: Strateški projekat koji povezuje Pančevo i Smederevo i podržava zelenu energiju

Mar. 27, 2026
Potpisana mapa puta za saradnju u nuklearnoj energiji, počeli radovi na novoj elektrani

Potpisana mapa puta za saradnju u nuklearnoj energiji, počeli radovi na novoj elektrani

Mar. 27, 2026