Kako biljke i mikroorganizmi mogu očistiti nered koji pravimo?

Foto: Shutterstock

Bioremedijacija je impresivan koncept koji se sve više istražuje u cilju zaštite životne sredine i obnove prirode.

Ovaj proces koristi biljke, bakterije i gljive kako bi očistio zagađeni vazduh, zemlju i vodu.

Naša ljudska aktivnost često ostavlja ozbiljne posledice na okolinu, ali bioremedijacija nudi mogućnost da se očiste i obnove oštećeni ekosistemi.

Jedan od fascinantnih primera bioremedijacije je upotreba mikroalgi za hvatanje ugljenika u okviru Algoland projekta.

Ovaj biološki proces fotosinteze koristi se na nivou fabrike kako bi se uhvatio CO2 i istovremeno proizveli obnovljivi bio-gorivi, hrana, i drugi proizvodi.

U Velikoj Britaniji, na Drax elektrani, istražuje se kako pretvoriti CO2 u hranu za ribe.

Takođe, alge i alge se proučavaju zbog njihovog potencijala za sekvenciranje ugljenika u biorefineriji.

Bioremedijacija uključuje i upotrebu mikroorganizama za uklanjanje drugih zagađivača iz atmosfere.

Umesto hemijskog čišćenja, biofiltracija se sve više primenjuje u fabrikama kako bi se eliminisali hlapljivi organski spojevi iz industrijskih emisija.

Mikroorganizmi u kulturi razgrađuju zagađivače u bezopasne supstance poput CO2 i vode.

Enzimi se takođe koriste u industrijskim procesima kako bi se smanjila količina štetnih zagađivača u okviru fabričkog sistema.

Osim toga, otkriveni su enzimi koji mogu da razgrade plastiku, pružajući nadu za rešavanje problema plastičnog otpada.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

U urbanim sredinama, biljke igraju ključnu ulogu u čišćenju vazduha. Mahovine su pokazale efikasnost u merenju atmosferskog zagađenja, a neke vrste mahovina bolje apsorbuju teške metale od drveća.

“Gradsko drvo,” inovativni filter sa mahovinom, ekvivalentno je 275 stabala u apsorbovanju ugljenika i čišćenju vazduha od drugih štetnih supstanci.

Bioremedijacija se takođe primenjuje u čišćenju zagađene vode putem bioreaktora i u dekontaminaciji zemljišta i podzemnih voda pomoću bakterija i gljiva.

Biljke, poput trske, koriste se u konstruisanim močvarnim sistemima za čišćenje vode.

Posebno zanimljiva je upotreba gljiva u obnovi ekosistema i bioremedijaciji, poznata kao mikoremedijacija.

Ove gljive mogu da doprinesu razgradnji i uklanjanju različitih vrsta otpada.

Hiperakumulatorne biljke takođe imaju ulogu u fitoremedijaciji, ekstraktujući teške metale i druge zagađivače iz zemljišta.

Bioremedijacija je prirodni odgovor na ekološke izazove koje smo stvorili svojim aktivnostima.

Iako postoji još mnogo posla, ova biološka rešenja pružaju nadu da možemo očistiti okolinu i obnoviti prirodu.

Važno je da istovremeno radimo na sprečavanju daljeg oštećenja i zagađenja prirode kako bismo osigurali održivu budućnost.

biljke Bioremedijacija Enzimi Mahovine Mikroorganizmi plastika priroda ugljenik zagađenje

Preporučeno

Zašto Kina masovno gradi termoelektrane uprkos bumu obnovljivih izvora?

Zašto Kina masovno gradi termoelektrane uprkos bumu obnovljivih izvora?

Feb. 03, 2026
Srbija pozvala Francusku na tehničku saradnju u razvoju nuklearnog programa

Srbija pozvala Francusku na tehničku saradnju u razvoju nuklearnog programa

Feb. 03, 2026
Evropsko tržište skladištenja energije na prekretnici: Snažan rast, ali i ozbiljne prepreke

Evropsko tržište skladištenja energije na prekretnici: Snažan rast, ali i ozbiljne prepreke

Jan. 30, 2026
Uzbekistan i Rusija ubrzavaju realizaciju strateškog projekta nuklearne energetike

Uzbekistan i Rusija ubrzavaju realizaciju strateškog projekta nuklearne energetike

Jan. 30, 2026
Pacifičko „ostrvo otpada“ raste nezaustavljivo, kopno još u gorem stanju

Pacifičko „ostrvo otpada“ raste nezaustavljivo, kopno još u gorem stanju

Jan. 30, 2026