Hrvatska smanjila proizvodnju gasa, a postala izvoznik struje prvi put od 2000-ih

Foto: Shutterstock

Ova godina će po mnogo čemu biti izazovna, pa i po pitanju energetike. U tom smislu, prvenstveno se govori o kretanju cena, ali svakako i o geopolitičkim zbivanjima koja utiču na formiranje tih cena.

Energetski analitičar iz Hrvatske, Igor Grozdanić, kaže da upravo geopolitički događaji određuju cene nafte i gasa, pre svega rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku, piše Index.hr.

– Oporavak globalne privrede bi mogao da rezultira povećanom potražnjom za gasom i naftom, a tu je i politika OPEK+ o smanjenju proizvodnje nafte – rekao je Grozdanić, dodajući kako je Evropa odustala od jeftinog gasa onog trenutka kada više nije sklapala dugoročne ugovore o nabavci gasa koje je imala s Rusijom.

Ipak, veruje kako će se tržište gasa i nafte kretati unutar postojećih okvira tokom 2024. godine, ali pod uslovom da rat u Ukrajini zadrži sadašnji intenzitet, a da se sukob na Bliskom istoku ne proširi.

– Tu su mnogi igrači važni. Ruski izvoz gasa i nafte bi se mogao sve više okretati prema Indiji i Južnoj Americi – priča ovaj stručnjak i kao glavne faktore za rast cene nafte ove godine navodi moguću restriktivniju primenu ograničenja cene ruske nafte koje su uvele zemlje G7, kao i moguće uvođenje sankcija SAD protiv Irana, slabiji dolar, te nižu inflaciju od očekivane u SAD i evrozoni.

Grozdanić, ipak, kaže da građane treba umiriti, jer snabdevanje energentima neće biti problem. Ali, smatra da Hrvatska mora da ubrza svoju energetsku tranziciju.

– Verujem, za razliku od mnogih skeptika, da će energetska tranzicija izgurati fosilna goriva, a posebno naftu. Međutim, to će biti težak, skup i trnovit put. Što se tiče Hrvatske, ne može tranzicija biti samo proširenje LNG terminala. To je veoma važno, ali ne sme biti jedina stavka – napominje.

Dodaje i kako Hrvatska “nikada nije proizvodila manje gasa”, što je – kaže – poražavajuće. “Treba da obnavljamo rezerve, a one nam padaju u poslednjih 10 godina”.

Doduše, kaže da je pohvalno to što je Hrvatska prošle godine postala izvoznik električne energije prvi put nakon 2000-ih.

– Ali, to smo postali zato što nemamo gde da skladištimo električnu energiju. Problem je još uvek u strukturi proizvodnje. Oko 40 posto električne energije dolazi iz hidroelektrana, a solari pokrivaju oko 1,6 posto. Solarna energija u rukama građana i na krovovima naših domova i zgrada još uvek ne funkcioniše, a jedan od razloga je jeftina i regulisana cena struje za građane. Ona ih još uvek demotiviše da snažnije uđu u svet energije, gde bi sami imali energiju i račune pod kontrolom – zaključuje.

Energija gas Hrvatska Proizvodnja gasa

Preporučeno

Emisije gasova staklene bašte prouzrokavne ekonomskim aktivnostima EU veće 2,2 odsto

Emisije gasova staklene bašte prouzrokavne ekonomskim aktivnostima EU veće 2,2 odsto

May. 15, 2025
Vlada Srbije usvojila Predlog Zakona o zaštiti vazduha

Vlada Srbije usvojila Predlog Zakona o zaštiti vazduha

May. 15, 2025
Ministarka Pavkov obišla kompaniju Karneks koja koristi otpad za proizvodnju energije

Ministarka Pavkov obišla kompaniju Karneks koja koristi otpad za proizvodnju energije

May. 15, 2025
Živković (EPS): Nužna velika skladišta za rastuće količine električne energije iz obnovljivih izvora

Živković (EPS): Nužna velika skladišta za rastuće količine električne energije iz obnovljivih izvora

May. 14, 2025
Počinje gradnja dela prve faze Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Počinje gradnja dela prve faze Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

May. 14, 2025