EU suočena sa teškoćama u ostvarivanju ambicioznih klimatskih ciljeva do 2040. godine

Vlade EU suočavaju se sa sve većim izazovima u ispunjavanju klimatskih ciljeva dok Evropska komisija priprema objavljivanje radikalnog 2040 cilja za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Sa trenutnim obavezama od 55% smanjenja do 2030. godine i potpune neutralnosti u emisijama do 2050. godine, EU se suočava sa pritiskom da predloži cilj za 2040, potencijalno postavljen na 10% u odnosu na nivoe iz 1990. godine.

Novi komesar za klimatske akcije EU, Vopke Hoekstra, zagovara smanjenje od 90% do 2040. godine i nagoveštava istraživanje promena životnog stila, uključujući i prehrambene promene.

Međutim, dok se vlade suočavaju sa ostvarivanjem postojećih ciljeva, zabrinutosti se javljaju o izvodljivosti ambicioznijih ciljeva.

Evropski naučni savetodavni odbor za klimatske promene ističe potrebu za smanjenjem od 90-95% do 2040. godine kako bi se postigla neutralnost do 2050. godine.

Trenutni godišnji neto izlazak gasova staklene bašte je 32% ispod nivoa iz 1990. godine, čineći predloženo smanjenje od 90% izazovnim zadatkom, zahtevajući sedmostruko smanjenje emisija EU do 2040. godine.

Nalazi savetodavnog odbora predstavljeni su ministrima zaštite životne sredine na samitu EU Saveta u decembru, izazivajući interesovanje i spekulacije.

Države članice EU, već suočene sa teškoćama u ispunjavanju ciljeva za uštedu energije i smanjenje emisija do 2030. godine, sada se suočavaju sa dodatnim pritiskom da se usklade sa ambicijama Pariskog sporazuma u vezi sa ograničavanjem globalnog porasta temperature na 1,5 stepeni.

Uz zabrinutost među državama članicama, Evropska komisija planira pokrenuti proces za cilj klimatskih promena do 2040. godine 6. februara, pozivajući na usklađenost sa globalnim ciljevima klimatskih promena.

Međutim, vlade se bore sa nedostacima u ispunjavanju ciljeva do 2030. godine, kako je otkriveno u osudi nacionalnih planova za klimu i energiju.

Nacrti planova podneseni do sredine novembra ukazuju na nedostatak postizanja ciljeva za obnovljivu energiju, energetsku efikasnost i ukupno smanjenje emisija.

Dok komesar za energetiku Kadri Simson poziva države članice da obezbede pouzdanu planifikaciju i sprovođenje, postoje zabrinutosti u vezi sa posvećenošću vlada širim ciljevima EU politike zaštite životne sredine.

Postupci za kršenje zakona su pokrenuti protiv Austrije, Bugarske i Poljske zbog propuštanja zakonskih rokova, ističući hitnost usklađivanja nacionalnih planova sa ambicioznim klimatskim ciljevima.

Dok se vlade trude da završe svoje Nacionalne energetske i klimatske planove do 30. juna 2024. godine, EU se nalazi na ključnom raskršću u vezi sa klimatskim ambicijama, balansirajući potrebu za većim nivoom ambicija sa praktičnim izazovima implementacije i podrške javnosti.