Da li su klimatske promene krive za toplotne talase i poplave? Evo šta kažu stručnjaci

Foto: Shutterstock

Stručnjaci kažu da ako danas ne prestanemo da sagorevamo fosilna goriva, ono što sada doživljavamo moglo bi postati nova normalnost.

Julske talasne vrućine donele su rekordno visoke temperature na tri kontinenta, dok su obilne kiše dovele do smrtonosnih poplava širom sveta.

Meteorolozi predviđaju da bi Evropa mogla da dostigne svoju najvišu ikada zabeleženu temperaturu u narednim danima, pri čemu se očekuje da će delovi Italije dostići više od 48°C.

Kina je već oborila svoj rekord sa vrelom temperaturom od 52.2°C u udaljenom gradu Sanboa u nedelju.

U Sjedinjenim Američkim Državama, oko 90 miliona ljudi – 27% populacije zemlje – živi u područjima koja se očekuju da će ove nedelje doživeti opasne nivoe vrućine.

Svetska meteorološka organizacija (WMO) je upozorila da nema trenutnog olakšanja od ovog “leta ekstrema”.

UN meteorološka organizacija je rekla da bi visoke temperature širom sveta mogle trajati do avgusta.

Ali šta uzrokuje ovo ekstremno vreme i da li je za to kriva klimatska promena?

Da li vreme postaje ekstremnije?

Klimatske promene ne znače samo da postaje sve toplije.

Promenjeni su uzorci vremena, što dovodi do povećane učestalosti i intenziteta ekstremnih događaja, posebno visokih temperatura i obilnih padavina.

Prema Alvaru Silvi, stručnjaku iz Odeljenja za klimatske nauke WMO (Svetske meteorološke organizacije), sve veći broj studija pokazuje vezu između brzog zagrevanja i promena ključnih vremenskih uzoraka.

S’ obzirom na to da se Arktik zagreva četiri puta brže od globalnog proseka, istraživanja sugerišu da više temperature u ovom regionu uzrokuju usporavanje snažnih vetrova poznatih kao “Jet stream” (zemljina struja visoko u atmosferi).

-On postaje slabiji i talasastiji kada topao vazduh dospeva na sever, a hladan vazduh na jug – objašnjava on.

-U ovim uslovima, uspostavljaju se stacionarni vremenski obrasci, što dovodi do dugotrajnih talasa vrućine i suše u nekim regionima i obilnih padavina u drugima – dodaje Alvar Silvi.

Početak El Niño fenomena u junu pojačalo je učestalost i intenzitet ovih ekstremnih događaja.

To znači da su vode u istočnom delu Tihog okeana toplije nego obično, što pojačava ekstremno vreme i – kada se kombinuje sa dodatnim zagrevanjem izazvanim klimatskim promenama – dovodi do rekordno visokih temperatura.

-Razvoj El Niño-a, prirodnog fenomena koji uključuje oslobađanje toplote iz Tihog okeana, takođe doprinosi nekom zagrevanju – kaže dr Friederike Otto, stariji predavač na Katedri za klimatske nauke pri Grantham institutu za klimatske promene i životnu sredinu.

-Ali ljudski uzrokovane klimatske promene su glavni razlog što se obaraju globalni temperaturni rekordi – dodaje on.

Kako znamo da su klimatske promene krive?

Klimatski naučnici koriste složene računarske simulacije kako bi utvrdili da li ljudi doprinose pogoršanju ekstremnih vremenskih događaja.

U aprilu ove godine, Španija, Portugal i severozapadna Afrika suočili su se sa još jednim vrućinskim talasom koji je oborio rekorde.

Španija je zabeležila najvišu aprilsku temperaturu ikada, koja je dostigla 38.8°C na aerodromu u Kordobi na jugu zemlje.

Ova tri dana izuzetne vrućine pridružila su se istorijskim sušama koje su već nekoliko godina zadesile ove regione.

Naučnici iz Maroka, Francuske, Holandije, SAD i Velike Britanije udružili su se kako bi procenili kakav uticaj ima klimatska kriza.

Njihovo istraživanje, koje je sprovela organizacija World Weather Attribution (WWA), otkrilo je da je vrućinski talas od 26. do 28. aprila bio “barem 100 puta verovatniji” zbog klimatske krize.

Prema ovom istraživanju, ove ekstremne temperature bi bile “statistički nemoguće” u odsustvu globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim aktivnostima.

Iako podaci za talas vrućine u julu još uvek treba da budu analizirani, istraživanja ukazuju na klimatske promene kao uzrok.

Izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) iz ove godine potvrdio je da je došlo do povećanja učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja od 1950-ih godina.

Posebno istraživanje evropskih talasa vrućine otkriva da su ovi događaji postali sve ozbiljniji u poslednjih nekoliko decenija.

WWA (World Weather Attribution) navodi da bi postizanje temperatura od 40°C u Velikoj Britaniji u julu 2022. godine bilo “izuzetno malo verovatno” bez klimatskih promena.

Dr Otto kaže da ova vrsta vrućine “za ljude nema presedana”, pri čemu Evropa doživljava “duže, toplije i češće talase vrućine zbog klimatskih promena uzrokovanih ljudskom delatnošću”.

-Oni to mogu nazvati “novom erom” ili “nepoznatom teritorijom”, ali to nije “kolaps klime” ili “nezaustavljivo zagrevanje”. Još uvek imamo vremena da osiguramo održivu budućnost za mnoge, ali moramo brzo smanjiti korišćenje fosilnih goriva i smanjiti globalne emisije na nulu – objašnjava ona.

Da li idemo ka novoj “klimatskoj granici”?

Džejms Hansen, američki naučnik koji je prvi upozorio svet na efekat staklene bašte 1980. godine, izjavio je da se čini da se krećemo ka “novoj klimatskoj granici”.

-U svedočenju Kongresu 1988. i 1989. godine, kao i u radu priloženom uz svedočenje 1989. godine, napomenuli smo da globalno zagrevanje uzrokuje da mesta sa velikom količinom padavina postaju još kišovitija, dok se suva mesta suše još više – piše on zajedno sa još dvojicom klimatskih naučnika u saopštenju koje je objavljeno prošle nedelje.

Oni kažu da svet sada ide ka višim temperaturama nego što su zabeležene u poslednjih milion godina.

Na globalnom nivou, jun 2023. je bio najtopliji jun u istorijskim zapisima – stoji u saopštenju.

Ove ekstremne klimatske promene takođe znače i jače oluje, intenzivnije suše i vrućinski talasi.

Naučnici tvrde da će se ovakvo vreme samo nastaviti da postaje češće i ekstremnije sve dok ljudi nastavljaju da emituju gasove sa efektom staklene bašte.

-Ako bismo danas prestali da koristimo fosilna goriva, ono što sada doživljavamo postalo bi nova normalnost – kaže Dr Otto.

-Ali sve dok koristimo fosilna goriva, klima će se nastaviti sa zagrevanjem i videćemo ekstreme mnogo toplije od ovogodišnjih – dodala je ona.

kiše klimatske promene poplave suše vrućine

Preporučeno

Nemačke kompanije sve više postavljaju solarne panele da bi uštedele za struju

Nemačke kompanije sve više postavljaju solarne panele da bi uštedele za struju

Jul. 03, 2024
Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane

Smanjene emisije štetnih gasova za 16 tona tokom 3 meseca projekta prerade ostataka hrane

Jul. 02, 2024
Niža cena putarine za električna vozila  u Srbiji

Niža cena putarine za električna vozila u Srbiji

Jul. 02, 2024
Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru

Negativno nadmetanje na aukcijama loše za razvoj energije vetra na moru

Jul. 01, 2024
Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak

Stabilni prinosi uz manji karbonski otisak

Jul. 01, 2024