Supergigantski ledeni breg čini okolnu površinu okeana hladnijom i manje slanom

Foto: Shutterstock

U najnovijem otkriću koje bi moglo značajno uticati na ekosistem Južnog okeana, istraživači sa Britanskog antarktičkog istraživačkog centra i Univerziteta u Šefildu objavili su rezultate studije koja istražuje posledice topljenja supergigantskog ledenog brega A-68.

Ovaj ledeni breg, površine približno jednake veličini Luksemburga, odlomio se od ledenog platoa Larsen C 2017. godine i 2020. godine se približio Južnoj Džordžiji u sub-Antarktiku pre nego što je počeo da se raspada, oslobađajući ogromne količine sveže i hladne topljene vode u relativno malom području.

Studija, objavljena u časopisu “Geophysical Research Letters”, koristila je satelitske podatke kako bi detaljno pratila promene u temperaturi i slanosti površine okeana u blizini ledenog brega.

Istraživači su otkrili da je topljenje ledenog brega A-68 izazvalo izuzetne promene u okeanskoj klimi, takvih magnituda koje do sada nisu zabeležene tokom raspadanja bilo kog drugog ledenog brega.

Najznačajnija promena bila je dramatično snižavanje temperature površine okeana.

Na nekim mestima su zabeležene temperature koje su bile do čak 4,5°C hladnije od proseka za tu sezonu.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Ovo je izazvalo zabrinutost među naučnicima jer su takve ekstremne hladnoće nepovoljne za mnoge morske organizme koji se oslanjaju na određene temperaturne uslove.

Druga značajna posledica topljenja ledenog brega bila je dramatična promena u slanosti okeanske površine.

Slanost se smanjila za više od 10 psu (praktična jedinica za merenje slanosti u vodi), što je značilo da se površinski okean sada nalazi na svega dve trećine svoje uobičajene slanosti.

Ovo ima potencijalno ozbiljne posledice za morski ekosistem, jer mnoge vrste morskih organizama zahtevaju određeni nivo slanosti kako bi održale svoj metabolički balans.

Ovi alarmantni rezultati ukazuju na to da topljenje supergigantskih ledenih bregova može imati šire posledice nego što se ranije mislilo.

Južni okean i oblast Južne Džordžije su od izuzetnog ekološkog značaja, a promene u temperaturi i slanosti okeana mogu poremetiti ravnotežu ovog delikatnog ekosistema.

Naučnici će nastaviti pratiti ove promene i dublje istražiti njihov uticaj na morski život i klimatske obrasce u regionu, kako bi bolje razumeli dugoročne posledice topljenja ledenih bregova u ovom delu sveta.

Antarktik ekosistem Južni okean klimatske promene Ledeni breg Slanost okeana topljenje leda

Preporučeno

Budućnost nuklearne energije u rukama mladih: Srbija deo globalne inicijative koja okuplja 15.000 učesnika

Budućnost nuklearne energije u rukama mladih: Srbija deo globalne inicijative koja okuplja 15.000 učesnika

Nov. 13, 2026
More toplije nego ikada, život na obali nestaje: Naučnici upozoravaju na dramatične promene

More toplije nego ikada, život na obali nestaje: Naučnici upozoravaju na dramatične promene

Nov. 13, 2026
Plastiku razgrađuju gotovo deset puta brže: Naučnici razvili tehnologiju koja bi mogla da promeni reciklažu

Plastiku razgrađuju gotovo deset puta brže: Naučnici razvili tehnologiju koja bi mogla da promeni reciklažu

Nov. 13, 2026
Počela izgradnja jednog od najvećih zelenih projekata u Grčkoj: Sunčevu energiju čuvaće ogromne baterije

Počela izgradnja jednog od najvećih zelenih projekata u Grčkoj: Sunčevu energiju čuvaće ogromne baterije

Nov. 12, 2026
Vratili reci prirodni tok posle 200 godina: Deset godina kasnije dogodio se izuzetan oporavak

Vratili reci prirodni tok posle 200 godina: Deset godina kasnije dogodio se izuzetan oporavak

Nov. 12, 2026