Kako veštački metodi mogu rešiti krizu bezbednosti hrane?

Foto: Shutterstock

Korišćenje veštačkih metoda za uzgoj biljaka moglo bi značajno doprineti rešavanju globalnih problema u oblasti bezbednosti hrane, prema istraživanju koje je obuhvatilo analizu više od 120 naučnih radova.

Fokus istraživanja bio je usmeren na primenu sistema za kontrolisani uzgoj biljaka (CEA) u uzgoju salate, visoko profitabilnog useva koji se često gaji u ovim naprednim sistemima.

Prema rezultatima studije, CEA metode su prosečno dale dvostruko veće prinose u poređenju sa tradicionalnom poljoprivredom na otvorenom polju.

Konkretno, prinosi su iznosili 3,68 kilograma po kvadratnom metru u CEA sistemima, dok je na otvorenom polju taj broj bio znatno niži – 1,88 kilograma po kvadratnom metru.

Takođe, istraživači su utvrdili da je vreme potrebno za uzgoj salate u CEA sistemima prosečno iznosilo 40 dana, što je značajno kraće od vremena koje je potrebno za uzgoj na otvorenom polju, gde je to vreme variralo između 60 i 120 dana.

Posebno interesantan nalaz istraživanja bio je da je primena CEA metoda u vertikalnom uzgoju biljaka, gde se usevi gaje u slojevima, rezultirala značajno većim prinosima od 6,88 kilograma po kvadratnom metru, što je dodatna potvrda efikasnosti ovih sistema u uzgoju hrane.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Dr. Zoe M. Harris, jedan od koautora studije sa Univerziteta u Surrey-u, istakla je značaj ovih rezultata u kontekstu sveprisutne klimatske krize i izazova u oblasti globalne bezbednosti hrane.

Naglasila je da kontrolisana poljoprivreda može omogućiti uzgoj useva u teškim uslovima i promenljivim klimatskim okolnostima, te da je razumevanje benefita CEA tehnologije ključno za njenu dalju primenu i unapređenje.

Ovo istraživanje objavljeno je u prestižnom naučnom časopisu “Biljke” (Plants).

Univerzitet u Surrey-u, kao lider u oblasti istraživanja održivosti, ističe svoju predanost postizanju pozitivnih uticaja na društvo i rešavanju izazova povezanih sa klimatskim promenama.

Takođe, univerzitet je postavio ambiciozan cilj da do 2030. postane karbonski neutralan, a nedavno je bio visoko rangiran na globalnoj listi “Times Higher Education (THE) University Impact Rankings”, koja ocenjuje performanse univerziteta u odnosu na Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG).

biljke globalno zagrevanje hrana klimatske promene poljoprivreda vertikalni uzgoj biljaka

Preporučeno

Ispadanje sistema: Australija ima previše solarnih panela

Ispadanje sistema: Australija ima previše solarnih panela

Oct. 04, 2024
20 MW zelene energije stizaće iz biogasnih elektrana kod Plandišta: U planu gradnja 20 postrojenja

20 MW zelene energije stizaće iz biogasnih elektrana kod Plandišta: U planu gradnja 20 postrojenja

Oct. 04, 2024
Evropska unija ulaže 700 miliona evra u Zapadni Balkan: U fokusu klimatska odgovornost

Evropska unija ulaže 700 miliona evra u Zapadni Balkan: U fokusu klimatska odgovornost

Oct. 04, 2024
Norveška prva zemlja koja na ulicama ima više električnih automobila

Norveška prva zemlja koja na ulicama ima više električnih automobila

Oct. 03, 2024
Evropska unija predložila odlaganje primene novih pravila o krčenju šuma

Evropska unija predložila odlaganje primene novih pravila o krčenju šuma

Oct. 03, 2024