Bečki univerzitet osmislio jedinstvenu baštu na krovu: Spoj zelenog i solarnih panela
“Vrt služi kao oaza usred gusto zbijenih bečkih zgrada”, opisuje novinar britanskog javnog servisa baštu, koja čini kombinaciju solarnih panela i zelenila.
U pitanju je demonstracijski projekat bečkog Univerziteta prirodnih resursa i prirodnih nauka (BOKU), koji pokazuje kako se zeleni krov može kombinovati sa solarnim panelima, a da se pritom očuva osećaj bašte.
Solarni paneli su okačeni dva metra iznad bašte na pergoli. Poluprovidni paneli omogućavaju svetlosti da dopre do bašte ispod, dok i dalje pružaju senku ljudima koji sede ispod.
Ovakve bašte su značajne u gradovima, gde je otvoreni prostor na prvom mestu, a zeleni krov je više od ravnog krova sa nekoliko saksijskih biljaka.
Ipak, ovi biosolarni krovovi se suočavaju sa mnogim tehničkim izazovima. Za početak, biljke mogu narasti isuviše visoko, onemogućavajući solarne panele da rade kako treba. Nasuprot tome, paneli mogu ograničiti dolazak sunca ili kiše do biljaka. A održavanje ovih različitih elemenata može biti teško.
Ali, rešenje bečkog univerziteta, može biti pravo.
Tokom godine, 60 kvadratnih metara solarnih panela u originalnom dizajnu mogu da proizvedu skoro onoliko energije koliko prosečno domaćinstvo potroši. Bašta takođe snabdeva univerzitet biljem i povrćem.
Dizajni u stilu pergole ostaju veoma retki, s obzirom na njihovu dodatnu instalaciju, održavanje i planiranje.
Jednostavniji solarni zeleni krovovi sada se mogu naći u brojnim zemljama, a među liderima su Velika Britanija, Austrija i Švajcarska.
Mnogi ljudi vole ideju o solarnom zelenom krovu, ali se na kraju odlučuju samo za solarni krov na šljunku kada shvate koliko kombinacija može biti skupa. Posebno skup deo je aluminijumska konstrukcija potrebna za podupiranje panela.
Preporučeno
Solarni paneli, vetroturbine i ogromne baterije na jednom mestu: Za novi energetski projekat 79 miliona dolara
Više od 3,7 miliona ptica za nekoliko dana: Građani učestvuju u jednom od najvećih popisa prirode
Računari bi mogli da postanu 1.000 puta efikasniji: Naučnici razvijaju zamenu za klasične tranzistore
Bugarska postala „baterija Balkana“: Kapaciteti udvostručeni, izvoz struje skočio za 62 odsto