Baterije kao ključna tehnologija za postizanje nulte emisije do 2050. godine

Foto: Shutterstock

U svetu gde se obnovljiva energija brzo širi i raste potreba za digitalizacijom energetskih sistema, baterijsko skladištenje energije postaje ključno za postizanje nultih emisija do 2050. godine.

Ova tehnologija omogućava masovno skladištenje energije, posebno za zemlje u razvoju.

Iako raste usvajanje obnovljive energije, postoji značajan jaz: u 2022. instalirano je 192 GW solarnih i 75 GW vetroelektrana, ali samo 16 GW/35 GWh skladišnih sistema.

Da bismo postigli nulte emisije, moramo dramatično povećati kapacitet skladištenja energije.

Baterijsko skladištenje nije čarobno rešenje, ali značajno doprinosi čistijim i jačim energetskim mrežama, naročito tamo gde su mreže slabe.

Zemlje u razvoju suočavaju se sa lošom sigurnošću snabdevanja, nedostatkom kapaciteta i neadekvatnom infrastrukturom.

Skladištenje energije može poboljšati pouzdanost tako što čuva višak električne energije iz obnovljivih izvora.

Međutim, zastareli propisi često sprečavaju usvajanje skladištenja energije u zemljama u razvoju.

Svetska banka kroz Program za upravljanje energetskim sektorom mobilizuje sredstva za projekte skladištenja energije u ovim zemljama.

ESMAP takođe podržava zemlje u razvoju pružajući pristup finansiranju i tehničkoj pomoći putem Međunarodnog partnerstva za skladištenje energije.

Nedostatak okvira za ugovore o kupovini električne energije otežava napredak.

ESP je razvio okvir za hibridne PPE koji monetizuje prednosti skladištenja energije.

Postavljanje baterijskog skladištenja energije može revolucionirati energetski pejzaž i doprineti čistijoj budućnosti.

Međunarodne organizacije i partnerstva vode ovaj ključni korak ka održivim energetskim rešenjima.

baterija nulta emisija skladištenje energije

Preporučeno

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Jul. 03, 2025
Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Jul. 03, 2025
Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Jul. 03, 2025
Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Jul. 02, 2025
Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Jul. 02, 2025