Reke i jezera pod sve većim pritiskom: Naučnici mapirali opasnosti za više od 21.000 vrsta
Poljoprivreda, izgradnja brana i zagađenje koje sa obradivih površina dospeva u vodotokove predstavljaju neke od najvećih pretnji slatkovodnim ekosistemima širom sveta. Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da su posebno ugrožena područja Evrope i severozapadne Afrike.
Naučnici sa kanadskog Univerziteta Mekgil razvili su detaljne globalne mape koje prikazuju gde su slatkovodne vrste najviše izložene ljudskim aktivnostima i koji faktori predstavljaju najveću opasnost za njihov opstanak.
Istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Science, obuhvatilo je više od 21.000 vrsta slatkovodnih životinja, uključujući ribe, vodozemce, gmizavce, sisare, viline konjice i srodne insekte.
Koristeći podatke Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), istraživači su analizirali 45 različitih pretnji. Rezultat je 225 tematskih mapa koje omogućavaju poređenje uticaja pojedinih ljudskih aktivnosti na različite grupe životinja.
Pokazalo se da poljoprivredna proizvodnja predstavlja posebno izražen problem za vodozemce i pojedine vodene insekte. Širenje obradivih površina, intenzivna upotreba zemljišta i oticanje zagađujućih materija menjaju kvalitet vode i prirodna staništa.
Sa druge strane, za neke slatkovodne sisare i gmizavce značajniju pretnju predstavlja lov. To pokazuje da različite grupe životinja zahtevaju i različite mere zaštite.
Naučnici upozoravaju da su slatkovodni ekosistemi dugo bili nedovoljno zastupljeni u globalnim strategijama očuvanja biodiverziteta. Pažnja se često usmeravala na kopnene i morske vrste, dok su reke, jezera i močvare posmatrani prvenstveno kroz značaj koji imaju za ljude.
Međutim, očuvanje slatkovodnih životinja neposredno je povezano sa kvalitetom pijaće vode, ribarstvom i prirodnom zaštitom od poplava.
Autori istraživanja smatraju da nove mape mogu pomoći državama i organizacijama za zaštitu prirode da preciznije odrede gde su intervencije najpotrebnije i koje aktivnosti treba ograničiti kako bi se sprečio dalji gubitak vrsta.
Preporučeno
U Rumuniji puštene u rad tri solarne elektrane: Investicija od 78 miliona evra za 110.000 domaćinstava
Priroda se vraća na površinu veću od Alžira: Obnovljeno 252 miliona hektara širom sveta
Naučnici uspeli da snime unutrašnjost živih ćelija u 3D: Nova tehnologija radi 400 puta brže
Veliki energetski projekat pušten u rad: Tri elektrane sa 520 megavata snabdevaće industriju zelenom strujom