Sedam strategija za unapređenje recikliranja elektronskog otpada i zašto je to bitno?

Foto: Shutterstock

Napredak u tehnologiji donosi i paralelnu pojavu: poplavu elektronskog otpada koji preti da preplavi našu planetu.

Globalni Monitor za e-otpade 2024. godine crta mračnu sliku, otkrivajući da se elektronski otpad gotovo udvostručio u poslednjih 12 godina, dostigavši zastrašujućih 62 milijarde kilograma u 2022. godini, sa projekcijama koje rastu još više do 2030.

I pored ovog eksponencijalnog rasta, samo mali deo – malo više od 22% – ovog elektronskog smeća podvrgava se formalnim procesima prikupljanja i recikliranja, rasipajući riznicu vrednih metala i minerala skrivenih unutra.

Uz ovu rastuću krizu, inovativne inicijative širom sveta teže da pojačaju stope recikliranja e-otpada i otključaju latentnu vrednost u našim odbačenim gedžetima.

Od šarenih kontejnera za prikupljanje u Kembridžu do pionirskih mobilnih aplikacija u Egiptu koje olakšavaju razmenu starih aparata za vaučere, spektar rešenja je raznolik i dinamičan.

U međuvremenu, države poput Singapura donose progresivne zakone, prebacujući odgovornost na proizvođače da odgovorno upravljaju elektronskim uređajima na kraju njihovog životnog veka.

Inicijative za popravku i ponovnu upotrebu, poput popravnih kafića koji se šire širom Evrope, nagoveštavaju rastući društveni apetit za cirkularnu ekonomiju.

Zakonodavni koraci u Severnoj Africi i proaktivni pristup Tajvana upravljanju e-otpadom dalje signaliziraju globalno buđenje o hitnosti problema.

Dok se stavovi prema cirkularnoj ekonomiji razvijaju, ove inicijative pružaju tračak nade – svetionik koji nas vodi ka budućnosti u kojoj će elektronski otpad biti transformisan iz tereta u priliku za održivost i inovacije.

cirkularna ekonomija Elektronski otpad inovacije održivost recikliranje

Preporučeno

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Jul. 03, 2025
Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Jul. 03, 2025
Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Jul. 03, 2025
Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Jul. 02, 2025
Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Jul. 02, 2025