Rekordni dugovi prete klimatskoj adaptaciji, ističu stručnjaci

Stručnjaci upozoravaju da rekordni nivoi duga mogu značajno odložiti napore za prilagođavanje klimatskim promenama u zemljama u razvoju.
Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu procenjuje da ove zemlje svake godine trebaju do 364 biliona evra za prilagođavanje klimatskim promenama, što je ogroman iznos koji nadmašuje trenutnu finansijsku podršku.
Pritisak na globalne lidere raste, uz otvoreno pismo liderima G20 u kojem se poziva na reforme radi ublažavanja gušećeg duga i držanja zagađivača odgovornim.
Pismo su potpisali uticajni pojedinci, uključujući bivše premijere i poznate ličnosti, a traži se trostruka finansijska podrška za ublažavanje klimatskih promena i kraj nepravičnih praksi zaduživanja.
Šef UN za klimu Simon Stiell naglašava potrebu za isporukom klimatskih finansija putem otpisa duga i jeftinijeg finansiranja, ističući hitnost reformi razvojnih banaka.
Nedavni izveštaj Projekta za otpuštanje duga za zelenu i inkluzivnu obnovu i Univerziteta Boston ističe težak položaj, otkrivajući da bi 47 zemalja u razvoju moglo suočiti sa insolventnošću u narednih pet godina ukoliko prioritet daju potrošnji za klimatske promene.
S’ obzirom na to da ove zemlje već alokiraju više sredstava za servisiranje duga nego za zdravstvo ili obrazovanje, hitna akcija je neophodna kako bi se osigurala finansijska održivost i efikasna borba protiv klimatskih promena.
Preporučeno

Emisije gasova staklene bašte prouzrokavne ekonomskim aktivnostima EU veće 2,2 odsto

Vlada Srbije usvojila Predlog Zakona o zaštiti vazduha

Ministarka Pavkov obišla kompaniju Karneks koja koristi otpad za proizvodnju energije

Živković (EPS): Nužna velika skladišta za rastuće količine električne energije iz obnovljivih izvora
