Kolaps “glečera sudnjeg dana” imalo bi globalne posledice: Nalazi se na Zapadnom Antartiku i veličine je Floride

Foto: Shutterstock

Kolaps takozvanog “glečera sudnjeg dana” mogao bi da dovede do katastrofolnog skoka nivoa mora. Upravo zbog toga što se ubrzano topi, naučnici su pokušali da rekonstruišu njegovu prošlost i otkrili su zašto i otkad je počeo taj proces.

Tvejtsov glečer na Zapadnom Antarktiku je najširi glečer na svetu i otprilike je veličine Floride piše CNN.

Naučnici znaju da on gubi led ubrzanim tempom od sedamdesetih godina, ali kako su satelitski podaci stari svega nekoliko decenija, nisu znali kada je topljenje počelo.

Konačno su dobili odgovor na to pitanje, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Analizom morskog sedimenta izvučenog sa dna okeana, naučnici su otkrili da je glečer počeo da se topi još četrdesetih godina prošlog veka, verovatno zbog veoma jakog efekta El Ninjo. Od tada glečer ne može da se oporavi, a razlog toga je možda i sve veći uticaj klimatskih promena za koje je kriv čovek, navodi se u studiji.

Sve što se bude dešavalo sa Tvejtsovim glečerom imaće globalne posledice. On je dosad doprineo globalnom skoku nivoa mora sa četiri odsto, ali njegov kolaps podigao bi nivo mora za više od 65 centimetara.

Istraživanje je otkrilo ponašanje glečera u poslednjih skoro 12.000 godina. Zahvaljujući tim informacijama naučnici veruju da znaju zašto je počeo da se topi ubrzano.

– To je pokrenuo ekstremni El Ninjo, koji se desio verovatno kada je glečer već bio u fazi topljenja. To je kao kada vas neko šutne kada ste već bolesni, posledice će biti mnoo jače i veće – rekla je Džulija Velner, profesor geologije Univerziteta u Hjustonu i jedna od autorki studije.

glečer glečer sudnjeg dana Nivo mora veličina zapadni antartik

Preporučeno

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Francuski nastavnik napravio performans – škole nisu prlagođene paklenoj vrućini

Jul. 03, 2025
Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Klimatske promene uzrokovale štetu od 790 milijardi evra!

Jul. 03, 2025
Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Ministarka Pavkov: Zakonom o zaštiti vazduha povećan broj inspektora i pooštrene kazne

Jul. 03, 2025
Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje u EU dostigao 47,3 odsto u 2024.

Jul. 02, 2025
Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Toplotni talasi u Evropi SMANJUJE BDP ove godine

Jul. 02, 2025