U decembru prošle godine, Hrvatska je postigla značajan progres u proizvodnji električne energije putem obnovljivih izvora, dostižući udeo od 19,5% u ukupnom energetskom miksu.
Važno je napomenuti da se ovaj rezultat odnosi na sve osim hidroelektrana, koje i dalje dominiraju u proizvodnji električne energije u zemlji.
Istaknuti trend se ogleda u izgradnji solarnih elektrana, koje su zabeležile najveći rast kapaciteta među svim tehnologijama u elektroenergetskom sistemu.
Do 1. januara 2024, instalirana snaga solarnih elektrana dostigla je 462,5 MW, s dodatnih 238,7 MW puštenih u pogon tokom 2023. godine.
Hidroelektrane i dalje čine dominantan izvor električne energije, čineći najveći udeo u ukupnoj proizvodnji.
Važno je spomenuti i nuklearnu elektranu Krško, koja doprinosi sa oko 15% udela, kako je bilo i tokom decembra.
Vetroelektrane igraju značajnu ulogu nakon hidroelektrana, sa ukupnom instaliranom snagom od 1.160,15 MW.
Nova vetroelektrana Bruvno, snage 45 MW, puštena je u probni rad.
Ukupna proizvodnja vetroelektrana u decembru 2023. iznosila je 243.901 MWh.
Naglašava se da je 15. decembra postignuto rekordno pokrivanje domaće potrošnje električne energije od strane obnovljivih izvora, sa udelom od 43,5%, izuzimajući hidroelektrane.
Vetar je bio ključni faktor, ističući važnost razvoja i solarne energije koja ima veću proizvodnju tokom leta.
Radi održavanja energetske ravnoteže, bila je neophodna značajna razmena električne energije putem interkonekcija, sa uvozom od 95 GWh i izvozom od 148 GWh.
Ovi podaci ukazuju na nastavak tranzicije Hrvatske ka održivijem energetskom sistemu.
