Meso ili “meso”? Ovo je sve što treba da znate o laboratorijskom uzgoju hrane

Singapur je do skoro bila jedina država na svetu, u kojoj je dozvoljena konzumacija laboratorijski uzgajanog mesa, a onda je i Zapad dao “zeleno svetlo”.

Tako su dve kompanije iz Kalifornije dobile dozvolu da nude “meso iz laboratorije” nacionalnim restoranima, a kasnije i samoposlugama.

Iako će Amerikanci morati još malo da sačekaju pre nego što probaju “piletinu iz epruvete”, a u ovom delu Evrope još nema reči o ovakvoj vrsti mesa, evo šta sve treba da znate o ovakvoj vrsti uzgoja.

Meso ili “meso”?

Laboratorijski uzgajano meso ili ćelijsko meso je meso koje je razvijeno iz ćelija životinja i uzgajano uz pomoć hranljivih materija poput aminokiselina u velikim bioreaktorima.

Sve se dešava u proizvodnim objektima nalik na pivare: nemojte misliti na ljude u belim mantilima i mrežama za kosu koji vire kroz mikroskope u petrijeve posude, već na ljude u belim mantilima i mrežama za kosu koji lutaju između ogromnih bačva prenosi CNN.

Proteini kompanije “Good Meat” izgledaju u mnogome na mlevenu piletinu, kaže šef globalne komunikacije i javnih poslova Andru Nojes.

Šta je tako sjajno u tome?

Kao glavna prednost navodi se činjenica da ljudi mogu da nastave da jedu meso bez potrebe za klanjem životinja.

Upside Foods objašnjava da ćelije koje se prikupljaju iz oplođenog kokošijeg jajeta mogu da se koriste u narednih najmanje deset godina.

Takođe, Nojes navodi da naučnici mogu da prikupe ćelije životinja iz biopsije ili čak iz perja, između ostalih izvora.

Tu je i briga o životnoj sredini. Poljoprivreda, posebno stočarstvo, je odgovorno za znaćajnu količinu emisije gasova staklene bašte, koji doprinose klimatskim promenama.

Iako je potrebno mnogo energije za uzgoj laboratorijskog mesa, s druge strane smanjuje se korišćenje zemljišta i vode.

Ako se uzgajano meso proizvodi u velikom obimu, to bi takođe moglo da ponudi rešenje za ishranu rastuće svetske populacije.

Da li je u pitanju vegeterijansko meso?

Nažalost, ne.

Nasuprot biljnog mesa, uzgojeno meso koristi životinjske ćelije i stoga se ne smatra vegeterijanskim.

Kakav je ukus?

Na pitanje “da li meso iz uzgoja ima ukus regularnog mesa”, novinari CNN-a odgovaraju “u principu da”.

Naime, oni su ovaj zaključak bazirali na osnovu mišljenja njihove bivše koleginice koja je imala priliku da isproba ovu vrstu mesa u jednoj britanskoj kompaniji.

Prema njenim rečima, ćufta je bila “malo gusta i pomalo nije baš klasična verzija koju zamišljate kako se topi u ustima u italijanskom restoranu”.

Ali, primetila je da ima ukus tradicionalnog mesa.

Koliko košta da se napravi?

Odgovor je – mnogo.

Naime, prvi laboratorijski uzgojen burger koštao je preko 300.000 dolara i to je bilo pre jedne decenije.

Britanska kompanija “Ivy Farm” izjavila je prošle godine da može da proizvede sličan proizvod za manje od 50 dolara. U pitanju je radikalni napredak, ali je i dalje mnogo skuplji u odnosu na troškove tradicionalnih burgera.

Naime, upravo cena proizvodnje vodi se kao najveći izazov za kompanije, kao i mogućnost proizvodnje adekvatne količine za svetsku populaciju.

Samo u Singapuru se proizvodi 2 do 3 kilograma “laboratorijske piletine” nedeljno.

Kada tu količinu uporedite sa 4 – 5 tona konvencionalne piletine koja se proda na nedeljnom nivou, pruža vam uvid u to koliki je zadatak pred njima.

cena laboratorijski uzgoj mesa meso Singapur sve što treba da znate ukus

Preporučeno

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

U Kini proizvedena neuništiva baterija za električna vozila: Traje do milion kilometara

Jul. 05, 2024
Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Klimatski prihvatljivom električnom energijom snabdeva se polovina nemačkih domaćinstava

Jul. 05, 2024
Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Skaču cene: Kakao i čokolada u prahu u EU u maju skuplji za 6,3 odsto nego prošle godine

Jul. 05, 2024
Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Nemačka planira da uveze do 100 TWh zelenog vodonika do 2035.

Jul. 05, 2024
Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Ambalažni otpad: Obezbeđeno 3.000 novih posuda u više gradova Srbije

Jul. 05, 2024