Suša u Amazoniji dostigla je rekordne razmere, stavljajući šumu u ozbiljnu opasnost.
Rio Negro, ključna reka koja čini Amazon, dostigla je najniži nivo zabeležen od 1902. godine, izazivajući nestašicu vode u mnogim selima.
Požari besne šumom, uništavajući useve i ugrožavajući divlje životinje.
Hidroelektrana Santo Antonio na reci Madeira je zatvorena zbog nedostatka padavina, uzrokujući prekide u snabdevanju električnom energijom.
Klimatolog Karlos Nobre ističe da je ovo verovatno posledica pogoršane klimatske krize, naglašavajući česte amazonske suše koje ubrzavaju degradaciju i dezertifikaciju.
Stručnjaci upozoravaju da će ekstremni klimatski događaji, poput suša, postati češći kako se globalne temperature povećavaju.
Amazonska prašuma, ključno žarište biodiverziteta, nosi teret gubitka drveća i biljnih vrsta.
Postoji zabrinutost da šuma ide ka tački bez povratka, gde bi se mogla pretvoriti u savanu.
Naučnici ističu da je očuvanje 75% šume ključno kako bi se sprečila prekretnica.
Ako Amazonija izgubi četvrtinu svog drveća i globalne temperature porastu za 2-2,5°C, prema istraživanju Karlosa Nobrea, to bi moglo izazvati nepovratne promene.
Suše poput ove postaju učestalije, postavljajući Amazoniju na ivicu ekološkog kolapsa.