Kako sve veća potražnja za gumom dovodi do gubitka tropskih šuma?

Foto: Shutterstock

U srcu centralnog Kambodža, nekadašnji procvetali rezervat divljih životinja Beng Per sada leži u ruševinama, žrtva nekontrolisanog iskorišćavanja.

Odluka vlade da preda ovu dragocenu zemlju politički povezanoj lokalnoj plantažnoj kompaniji radi uzgajanja gume pokazala se katastrofalnom.

Posledica: slonovi su nestali, drveće posečeno, ostavljajući iza sebe ekološku katastrofu.

Prolazak kroz Zapadnu Afriku otkriva sličnu priču o ekološkom propadanju.

Socfin, luksemburški gigant na polju plantaža, optužen je za krčenje šuma i raseljavanje autohtonih zajednica u Nigeriji i Gani.

Proteklih nedelja pojavile su se optužbe koje razotkrivaju stazu ekološkog uništenja i ljudske patnje za sobom njegovih plantaža gume.

Okrećući pažnju ka indonežanskom ostrvu Sumatra, zelena inicijativa koju predvode multinacionalne kompanije Michelin i lokalna šumska kompanija došla je pod lupu.

Neverovatnih 95 miliona dolara prikupljeno je putem zelenih investicionih obveznica uz obećanje pošumljavanja golih površina gumom.

Međutim, uznemirujući izveštaj nevladine organizacije Mighty Earth otkrio je zabrinjavajuću stvarnost.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Veći deo plantaže, navodno namenjene ekološkom obnavljanju, ustrojen je na zemljištu sa kojeg su prirodne šume nedavno nemilosrdno uklonjene od strane podružnice lokalne kompanije.

Ove priče ukazuju na uznemirujući globalni trend u kojem korporacije, koristeći ekonomsku moć, eksploatišu prirodne resurse bez skrupulozne brige o očuvanju životne sredine, ili pravima autohtonih zajednica.

Žrtve se gomilaju – od uništenja nekada procvetalih ekosistema do raseljavanja zajednica koje su zavisile od ovih zemljišta.

Dok potraga za profitom gazduje nad ekološkim svetilištima, hitna pitanja o korporativnoj odgovornosti i održivim praksama zahtevaju odgovore.

Slonovi možda jesu nestali, ali odjek njihovog nestanka odjekuje kroz opustošene pejzaže, pozivajući na obračun sa pravim troškom nekontrolisanog razvoja.

Autohtone zajednice ekološka katastrofa Korporativna odgovornost prirodni resursi Zloupotreba zemljišta

Preporučeno

STIŽU VELIKE PROMENE U ENERGETICI! Srbija ubrzava gradnju solarnih i vetroelektrana, dozvole će se izdavati mnogo brže

STIŽU VELIKE PROMENE U ENERGETICI! Srbija ubrzava gradnju solarnih i vetroelektrana, dozvole će se izdavati mnogo brže

Jun. 25, 2026
KINEZI ULAŽU 240 MILIONA EVRA U SRBIJU! Banat postaje prestonica vetra, stižu gigantski vetroparkovi

KINEZI ULAŽU 240 MILIONA EVRA U SRBIJU! Banat postaje prestonica vetra, stižu gigantski vetroparkovi

Jun. 25, 2026
Srbija ima 824 MW vetra, svet ruši rekorde: 165 GW novih kapaciteta i istorijski rast OIE

Srbija ima 824 MW vetra, svet ruši rekorde: 165 GW novih kapaciteta i istorijski rast OIE

Jun. 17, 2026
BUDUĆNOST ENERGIJE: Svet ulazi u najveću transformaciju u istoriji – 150 biliona $, nova epoha struje i borba za resurse

BUDUĆNOST ENERGIJE: Svet ulazi u najveću transformaciju u istoriji – 150 biliona $, nova epoha struje i borba za resurse

Jun. 17, 2026
Održivi izvori energije u fokusu: EPS gradi novu energetsku mrežu uz Đerdap 3 i solarne gigaprojekte

Održivi izvori energije u fokusu: EPS gradi novu energetsku mrežu uz Đerdap 3 i solarne gigaprojekte

Jun. 08, 2026