Šta kažu novi naučni podaci o zagrevanju planete?
Pariski sporazum ima za cilj ograničavanje globalnog povećanja temperature na znatno manje od dva stepena Celzijusova iznad preindustrijskih nivoa, i nameru da se održi granica od 1,5 stepeni.
Nova studija, međutim, procenjuje su šanse da se zagrevanje ograniči na 1,5 stepeni sada 50% manje, od 250 gigatona ugljen-dioksida u globalnom emisionom budžetu.
Istraživači upozoravaju da će, ako emisije ugljen-dioksida ostanu na nivoima iz 2022. godine, od oko 40 gigatona godišnje, emisioni budžet biti potrošen otprilike do 2029, što će “osuditi” svet na zagrevanje od 1,5 stepeni iznad preindustrijskih nivoa.
To znači da je budžet manji nego što se ranije smatralo i da se otprilike prepolovio od 2020, zbog nastavljenog povećanja globalnih emisija gasova koji proizvode efekat staklene bašte, prvenstveno zbog sagorevanja fosilnih goriva, kao i pravilnije procene rashlađujućeg efekta aerosola.
Takođe, mnogo je neizvesnosti u računanju preostalog emisionog budžeta zbog uticaja drugih faktora, uključujući zagrevanje od drugih gasova pored ugljen-dioksida i efekata emisija koje nisu predstavljene u modelima.
„Nulti balans“ znači postizanje sveukupne ravnoteže između proizvedenih globalnih emisija i emisija koje su uklonjene iz atmosfere.
Preporučeno
Spasena iz ruku krijumčara, sedam godina kasnije postala majka u divljini
Kada nema ni sunca ni vetra, struja mora da čeka negde: Rešenje možda postoji već više od jednog veka
Stari solarni paneli kriju malo bogatstvo: Naučnici pronašli način da izvuku gotovo svo srebro
Giganti menjaju energiju vetra: Nove turbine proizvodiće više struje uz manje zauzetog prostora