Naučnici razvili smernice za očuvanje morskih vrsta u uslovima klimatskih promena

Tim međunarodnih naučnika razvio je prvi sveobuhvatan okvir za dizajniranje mreža morskih zaštićenih područja koja će pomoći u očuvanju ranjivih vrsta u uslovima klimatskih promena koje dovode do gubitka staništa.

U radu objavljenom u časopisu “One Earth” 26. oktobra, istraživači su izneli smernice za vlade kako da obezbede dugodistantnim larvalnim driftima, poput ježeva i jastoga, kao i migratornim vrstama, poput kornjača i ajkula, zaštićena staništa duž obalnih koridora.

Smernice dolaze u kritičnom trenutku, jer se skoro svaka zemlja obavezala da do 2030. godine zaštiti 30% kopna i mora.

Morska zaštićena područja i slične mere na kopnu povezuju staništa koja su razbijena ljudskim razvojem ili pogođena šumskim požarima i toplotnim talasima.

Do sada su morska zaštićena područja bila usmerena na očuvanje biodiverziteta, ali nisu bila prilagođena klimatskim promenama.

Nisu bila dizajnirana da izdrže klimatske udare.

Na čelu ovog tima je Stanford naučnik za očuvanje morske sredine, Nur Arafeh-Dalmau, koji je okupio 50 naučnika i praktičara iz akademske zajednice, organizacija za očuvanje prirode i upravnih agencija iz SAD-a, Meksika i Australije.

Kao deo studije, autori su koristili smernice iz svog okvira kako bi zaštitili gigantske alge i druge vrste u Južnoj Kalifornijskoj Koti.

Ovaj region je poznat po svojim gigantskim algama koje pružaju stanište i hranu za brojne komercijalno i kulturno vredne vrste.

Međutim, morski toplotni talasi i niska koncentracija rastvorenog kiseonika ugrožavaju ekosistem ovog regiona.

Manje od 1% obalnih voda u Meksiku je potpuno zaštićeno, dok u Kaliforniji morska zaštićena područja čine 16% državnih voda.

Međutim, mreža ovih zaštićenih područja ne uzima u obzir kretanje vrsta između SAD-a i Meksika, što znači da zaštita može biti izgubljena ako vrste pređu granicu.

Novi okvir razvijen od strane naučnika proširuje postojeće smernice, uzimajući u obzir klimatske promene.

Na primer, razmatra se produženje vremena potrebnog za oporavak ugroženih vrsta usled morskih toplotnih talasa.

Takođe se istražuju staništa koja će pružiti stabilnost vrstama suočenim sa ekstremnim temperaturnim promenama.

Istraživači su analizirali satelitske snimke kako bi utvrdili gde se gigantske alge najbolje održavaju duž Južne Kalifornijske Kote i koliko bezbednih staništa pružaju larvama drugih vrsta.

Prema trenutnim smernicama, predviđeni morski toplotni talasi će narušiti ova staništa, smanjujući ekološku povezanost i populacijsku gustinu.

Umesto tradicionalnog prioritiziranja zaštite područja sa najviše različitih vrsta algi, ovaj novi okvir se fokusira na zaštitu područja gde gigantske alge imaju najveće šanse za preživljavanje i pružanje stabilnog staništa drugim vrstama.

Preporučuju niz zaštićenih područja koja povezuju izolovane populacije.

Ovaj pristup može biti ekonomičniji i omogućiti bolju saradnju između zemalja radi istraživanja i očuvanja.

Ovaj okvir daje nadu da možemo proaktivno da se borimo sa klimatskim promenama i obezbedimo budućnost morskih ekosistema.